Prime Minister Lord Fakafanua, received the Honourable Amon Murwira, Minister for Foreign Affairs and International Trade of the Republic of Zimbabwe, on Friday, 27 February 2026.
The meeting reaffirmed the longstanding diplomatic relations between Tonga and Zimbabwe, which were formally established in February 1999 through via shared membership in the United Nations.
Discussions during the courtesy call focused on areas of mutual interest such as climate change action, South-South cooperation, and regional matters. Minister Murwira conveyed Zimbabwe’s interest in strengthening engagement with Pacific Island states and outlined his Government’s candidacy for election to a non-permanent seat on the United Nations Security Council representing the African regional group.
Zimbabwe is currently seeking the support of United Nations Member States as part of its campaign to secure election to the Security Council, emphasizing its commitment to international peace and security, multilateral cooperation, climate change, and constructive engagement within the United Nations framework.
The Prime Minister welcomed the visit as an opportunity to further strengthen dialogue between Tonga and Zimbabwe and reaffirmed Tonga’s continued commitment to constructive multilateralism and cooperation among small island developing states (SIDS) and developing nations across regions.
——-


Naʻe talitali lelei ʻe he ‘Eiki Palemia Lord Fakafanua, ʻa Honourable Amon Murwira, ko e Minisitā ki Muli mo e Fefakatauʻaki Fakavahaʻapuleʻanga ʻa e Lepupilika ʻo Simipapue, ʻi he ʻaho Falaite 27 Fepueli 2026.
Naʻe toe fakapapauʻi ʻe he fakataha ni ʻa e va fakatipilometika fuoloa ʻi he vahaʻa ʻo Tonga mo Simipapue, ʻa ia naʻe kamata ʻi Fepueli 1999 ʻo fakahoko faka’ofisiale ʻi heʻenau hoko ko e memipa ‘o e Kautaha ‘a e Puleʻanga Fakatahataha.
Naʻe fakatefito ʻa e ngaahi fealeleaʻaki lolotonga ʻa e ʻaʻahi ni ki he ngaahi tafaʻaki ʻoku nau mahuʻingaʻia ai hange ko e ngaue ki he feliuliuaki ʻo e ʻea, fengaueʻaki ʻa e Saute-Tonga, mo e ngaahi ngaue fakafeitu’u. Naʻe fakahaaʻi ʻe Minisita Murwira ʻa e mahuʻingaʻia ʻa Simipapue ʻi hono fakamalohia ʻo e fengaueʻaki mo e tukuifonua ʻo e Pasifiki mo fakahoko mai ʻa e teu fokotu’u kanititeiti ʻa hono Puleʻanga ki he fili ki ha sea ʻi he Kosilio Maluʻi ʻa e Puleʻanga Fakatahataha ʻo fakafofongaʻi ʻa e kulupu fakavahe ʻo ʻAfilika.
ʻOku lolotonga fakatalanoa holo ʻa Simipapue ki he poupou ʻa e Ngaahi Fonua Memipa ʻo e Puleʻanga Fakatahataha ko e konga ʻo ʻene feinga ke fakapapauʻi ʻa e fili ki he Kosilio Maluʻi, ʻo fakamamafaʻi ʻa ʻene tukupa ki he melino mo e malu fakavahaʻapuleʻanga, fengaueʻaki fakavahaʻapuleʻanga, feliliuaki ʻo e ʻea, mo e fengaueʻaki lelei ʻi he faʻunga ʻo e Puleʻanga Fakatahataha.
Naʻe talitali lelei ʻe he ‘Eiki Palemia ʻa e ʻaʻahi ko ʻeni ko ha faingamalie ia ke toe fakamalohia ai ʻa e fetalanoaʻaki ʻi he vahaʻa ʻo Tonga mo Simipapue pea ne toe fakapapauʻi ʻa e tukupa ʻa Tonga ki he langa hake ʻa e fengaueʻaki ʻi he vahaʻa ʻo e fanga kiʻi motu langalanga hake (SIDS) mo e ngaahi fonua langalanga hake ʻi he Pasifiki.

