" "

ONGOONGO TUKUATU: “Ola ‘o e fakataha ‘i Nu’usila ‘a e ‘Eiki Palēmia ‘o Tonga”

(‘Aho 9 ’o Tisema, 2019)

“Ola ‘o e fakataha ‘i Nu’usila ‘a e ‘Eiki Palēmia ‘o Tonga mo e Tokoni Palēmia ‘o Nu’usila”

Na’e fakahoko ‘i he ‘aho Falaite 6 Tisema 2019, ‘i Uelingatoni, Nu’usila ‘a hono fakapapau’i mo fakamo’oni’i e vā fengaue’aki mo fetokoni’aki (Partnership Agreement) ‘i he vaha’a ‘o e Pule’anga Nu’usila mo e Pule’anga Tonga ‘a ia na’e fakamo’oni ki he Aleapau ta’u ‘e 5 ko’eni, ‘a e ‘Eiki Palēmia ‘o Tonga, Dr. Pohiva Tu’i’onetoa,  mo e Tokoni Palēmia ‘o Nu’u Sila, Sir Winston Peters.

Ko e aleapau ni, mei he 2019 2023 ‘a ia, na’e kamata ‘aki ‘a e ‘uluaki alēlea na’e fokotu’utu’u ‘e he kau ‘Ofisa Pule Ngāue (CEO) ‘a e Pule’anga, kau ki ai ‘a e Ngaahi Potungāue hangē ko e Falepa’anga (Finance), Mo’ui (Health), Ako (Education), Fefakatau’aki (Trade), Ngoue mo e Toutai (Agriculture and Fisheries), malu moe melino e fonua, Pule’anga mo e kakai (Defence and Police), Lao (Justice), mo e va’a ki muli (Foreign Affairs), pea na’e taki ai ‘i he alea ni  ‘a e Sekelitali Pule moe Sekelitali ‘o e Kapineti, ‘a ia na’e fakahoko ki Uelingatoni, he uike faka’osi ‘o Novema 2019.

Ko e aleapau femahino’aki ko’eni, na’e fa’u ia ‘o fakamamafa ki he kaveinga koula ‘e 4 ‘o e sosaieti mo e ma’uma’u luta ‘o e mou’i  faka-Tonga, mo e nofo ‘a kainga ‘a ia koe Faka’apa’apa (respect), Feveitokai’aki (reciprocity), mamahi’i ngaue (commitment), mo e anga-fakato ki lalo, mo e loto too (humility).

‘Oku fai e fakamamafa (priority areas), ki he fengaue’aki vaofi (partnership); feliuliuaki e ‘Ea (climate change); lelei mo e ma’uma’u luta e kakai ‘o e fonua (stability); malu e nofo mo e ngaue ‘a e kakai (security); mo’ui lelei mo tupulaki e kakai (people); tu’umalie mo e langa-fakalakalaka (prosperity); pea mo e tupu faka’ekonomika (economic growth).

‘Oku fakaikiiki e aleapau ni, ‘o fakamamafa’i e ngaahi taumu’a ngāue ‘a e Pule’anga, ‘o fakatatau ki he ngaahi ‘elia mahu’inga, ne fa’a toutou tō folofola ki ai, ‘Ene ‘Afio, Kingi Tupou VI,  (1) ki hono tau’i mo hono fakafepaki’i fefeka e ngaahi faihia, tautautefito ki he fe’ave’aki e faito’o konatapu (fighting illicit drugs); (2) mou’i mo e mo’ui lelei (health); (3) Ako mo e ako ngāue (education and training); (4) langa e fakalakalaka faka-’ekonomika (economic growth); (5) langa e ngaahi ngaue’anga lalahi (Infrastructure development) hangē ko e tanu hala, ngaahi e ngaahi uafu, ma’u’anga vai mo e ‘uhila; (6) malu ‘o e fonua mo e kakai (stability and security); (7) ngaahi fakamatala mo e faka’ilekitulonika e ngāue ‘a e Pule’anga (information and e-government); (8) feliuliuaki e ‘Ea, kau ai e afaa moe saikolone fakatalopika; (9) ko e ngaahi ma’u’anga ivi (energy and energy transition), mo e (10) fefakatau’aki mo e takimamata.

Kuo hanga ‘e he Pule’anga Nu’usila ‘o fakahū e femahino’aki vā fakapule’anga ko ‘eni, ki he‘ene patiseti ngāue, ‘o kau ki ai e tokoni fakavavevave ki Tonga ki he malu ‘a e fonua mo e kakai, tali ke fakapa’anga e vahe ‘a e Komisiona Polisi, Fakamaau lahi ‘e taha,  mo e vahe ‘a e Talekita ki he Ngaahi Talatalaaki ‘a e Pule’anga (Director of Public Prosecution), ngāue vave ki hono toe fakalelei’i mo fakapa’anga e ngaahi naunau ki hono fakamo’ui e ‘Apiako Folautahi Fokololo e Hau, fakapa’anga e ngaahi sikolasipi ako ki Nu’u Sila mo Fisi ke toe lahi ange, fakapa’anga e ngaahi ngāue mo e ako ki he malu ‘o e fonua ‘a ia ‘oku fakatefito ki he kau Polisi , Kasitomu mo e kau Sotia, kau ki ai mo e ngaahi me’a ngāue fakaonopooni; ngaahi ngāue ki he ngaahi feitu’u kuo uesia he ngaahi matāfanga mo e matātahi, tupu mei he ‘auhia e kelekele ki tahi, mafana pea toe aake e tahi, ke hū ki lotofonua (rising sea level).

‘Oku kau he ngaahi me’a mahu’inga ne kole ‘e he Pule’anga ke tokoni fakapolofesinale faka-ngaue’ofa (volunteer) ki he ngaahi ngaue mo e sevesi ‘a e Pule’anga,  ki hono fa’u ha ngaahi polokalama ngāue lalahi ki he Feliuliuaki e ‘Ea; ngaahi ngāue ‘a e va’a ‘a e Pule’anga ko e NEMO ki he mateuteu vave ‘a e fonua ‘o ka tō ha fakatamaki fakanatula;  Tokoni’i ‘a Tonga ki he hū (procurement) mai e ngaahi faito’o (medicine) ‘oku sai ange pea toe tolonga ange; langa ‘o e fale tuku’anga faito’o ki falemahaki (pharmacy store room); malu’i e fanau iiki moe totonu ’a e tangata kotoa pē; Fakalelei’i e lelei faka-maketi (quality control) ki he fua e fonua kau ai e uta meleni, talo, niu motu’u, niu mata, manioke mo e ‘ufi. 

‘E ‘uluaki tokoni’i e Potungāue Ngoue ki hono fakakakato e fiema’u kolonitini  ‘aki hono ‘omai e kau ‘Ofisa mei he Pule’anga Nu’usila ke nau ngāue mo e Potungāue Ngoue, kau ai mo e Potungāue Fefakatau’aki mo e Kasitomu, ‘i Fepueli 2020, ki hono ako’i e kau ‘ofisa Tonga, pea ‘omai mo e ngaahi me’angāue fakaonopooni; pea langa mo e fale pack house kuo ‘osi fakanaunau kakato, pea faka’ataa fakamamani lahi (HACCP Certified) ke fa’o, fili, pea teuteu’i ai e fua e fonua, pea toki uta ki Nu’usila.

Ko e fale ngaue pack house ko’eni, kuo me’a’ofa ai ‘a Lord Ma’afu ‘o Vaini, ke ‘omai e konga kelekele ke langa ai e falengāue, pea ‘oku fakapa’anga e langa e falengāue ko ’eni ki he $2 miliona ‘a ia, ‘oku kaungā fakapa’anga ‘e Nu’u Sila mo ‘Aositelēlia. Kuo ‘osi kamata e ngāue mahu’inga ko’eni he mahina ni.

Ko e konga fakamuimui, ko e tokoni ‘a Nu’usila ki he pa’anga ngāue (Budget Support) ‘a e Pule’anga Tonga, kuo toe hiki hake, ki he lau miliona lahi ki he ta’u ko’eni e 5 ‘o e aleapau, ‘a ia ko e konga ‘o e pa’anga tokoni Patiseti ko ‘eni, ‘e faka’atā mai ia, kimu’a he ‘osi e ta’u ni.

Ko e faka’osi, koe tokoni kaafakafa ‘a e Pule’anga Nu’u Sila ki hono langa ‘o e (1) Fale Alea mo (2) hono ngaahi ‘ofisi, pea toe kau ki ai, mo e (3) Fale Hopo fo’ou (Court House) ‘oku ‘osi fakapapau’i ia, ‘a ia te na kaungaa tokoni fakataha (shared) mo e Pule’anga ‘Aositelēlia, ki he $46 miliona, pea kuopau ke ‘osi e langa ‘o e ngaahi fale mahu’inga ko’eni ‘e 3, ki he 2023, ka ‘e kamata he konga loto ‘o e 2021.


Ko e ‘Eiki Palemia, Dr. Pohiva Tu’i’onetoa mo e Tokoni Palemia ‘o Nu’usila, Sir Winston Peters. Ta ‘a e ‘Ofisi Talafekau Lahi Nu’usila ki Tonga


-NGATA’ANGA-





Tuku atu mei he:‘Ofisi ‘o e Palēmia, Pule’anga Tonga, Nuku’alofa, Tonga.Tu’asila:Taufa’ahau Road, P.O. Box 62.Tel: (676) 24 644/24615    Fax: (676) 23 888; Ngaahi Faka’eke’eke- Email: pressroom@pmo.gov.to Uepisaiti: www.pmo,gov.to    

text formatting